Stope prevalencije depresije, koje su pokazale brojne kliničke studije, su do tri puta veće u bolesnika s dijabetesom tipa 1 i dvostruko više u osoba s dijabetesom tipa 2 u poređenju sa opštom populacijom. Isto tako, i u onome što se odnosi na anksiozne poremećaje, incidencija je jednako upadljiva. Pacijenti s dijabetesom imaju do 40% verovatnoće da će patiti od ovog problema u odnosu na druge ljude.
Kao što su otkrili ovi radovi, iznad pritiska same bolesti, postoje metaboličke promene.
Istraživanja upućuju na to da bi upalni odgovor povezan sa samim dijabetesom bio povezan s razvojem depresije. Dokazano je, na primer da protivupalni citokini deluju u interakciji s mnogim od tih područja mozga i sa neurotransmiterima koji posreduju u ovom poremećaju.
Definsanje depresije i nevolje kod dijabetičara:
Postoji velika razlika između stresa, izgaranja i kliničke depresije, kaže dr. Bill Polonsky, osnivač Institut za bihevioralni dijabetes i poznati stručnjak za ovo područje.
Stres je vrsta onoga s čime živimo svaki dan. Puno je stvari koje nam uzrokuju stres. Neki su povezani sa dijabetesom, a neki nisu. Mnogo puta dijabetes čini ove normalne stresore stresnijima ili napornijima.
Prema dijalogu Polonskog i drugih, dijabetesna bolest je definisana kao raspon emocionalnih odgovora na specifično zdravstveno stanje dijabetesa. Simptomi se razlikuju, ali uključuju:
prevladavanje tereta rukovanja hroničnom bolešću, strah ili zabrinutost zbog dijabetesnih komplikacija i napredovanje bolesti, osjećaj poraza i obeshrabrenosti kada ciljevi glikemije ili ponašanja (bez obzira da li su realni ili ne) ostanu neispravni uprkos nečijim najboljim naporima.
Razumevanje i razvijanje jačine u borbi sa dijabetesom :
Život s T1D čini vas ranjivim ali takođe vam se može učiniti i teškim, kaže dr Johnson. „Morate proći kroz tu svrhu i onda postići taj cilj. Morate ostati iznad svojih brojeva. Morate ostati iznad svojih obroka. Morate biti jaki. Ali da biste bili iskreni prema sebi i dobili mentalnu zaštitu koju zaslužujete, morate biti spremni biti i ranjivi.“
Kako se može sprečiti ili lečiti veza između dijabetesa i mentalnog zdravlja?
Postoji nekoliko stvari koje se mogu učiniti kako bi se sprečila ili lečila veza između dijabetesa i mentalnog zdravlja. Jedna od važnih stvari je dobra kontrola šećera u krvi. Dobra kontrola šećera u krvi može pomoći u smanjenju rizika od razvoja mentalnih poremećaja.
Osobe sa dijabetesom treba da budu svesne znakova i simptoma mentalnih poremećaja. Ako primetite neke od ovih znakova, obratite se svom lekaru ili drugom zdravstvenom radniku. Rano otkrivanje i lečenje mentalnih poremećaja može pomoći u poboljšanju kvaliteta života osoba sa dijabetesom.
Evo nekoliko saveta za osobe sa dijabetesom koje mogu pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja:
Redovno vežbajte. Vežbanje može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Dovoljno spavajte. Nedostatak sna može pogoršati simptome mentalnih poremećaja.
Pratite zdravu ishranu. Zdrava ishrana može pomoći u poboljšanju raspoloženja i smanjenju rizika od razvoja mentalnih poremećaja.
Povežite se sa drugima. Druženje sa prijateljima i porodicom može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja.
Tražite pomoć ako je potrebno. Ako imate poteškoća sa mentalnim zdravljem, obratite se svom lekaru ili drugom zdravstvenom radniku.